Sokobanja

O SOKOBANJI.

Sokobanja je smeštena u kotlini, u jugo-istočnoj Srbiji i administrativno pripada Zaječarskom okrugu Timočke Krajine. Okružena je planinama, Ozrenom, Leskovikom, Devicom, Krstatcem, Slemenom, Rtnjem i Bukovikom. Sokobanji najbliži gradovi su: zapadno, Aleksinac 30 km, na severu, Boljevac 27 km i istično Knjaževac 47 km. Preko Aleksinca Sokobanja izlazi na autoput Beograd - Niš i tako je spojena sa svim delovima južne, zapadne i severne Srbije. Od Niša je udaljena 60 km, a od Beograda 240 km. Preko Boljevca Sokobanja se spaja sa magistralnim autoputem Paraćin - Zaječar i dostupna je iz svih gradova Timočke Krajine i Braničevskog okruga. Jedino u zimskim mesecima kada su velike snežne padavine, put Sokobanja - Boljevac, preko Rtnja, nije prohodan. Iz pravca Zaječara, u Sokobanju se dolazi i regionalnim putem preko Knjaževca, oko 90 km, a od Knjaževca, preko Kalne, Banja pod Ozrenom je spojena sa Pirotskim krajem i Starom planinom. Dakle, svi putevi vode u Sokobanju!

TURIZAM U SOKOBANJI.

Skoro dva veka traje organizovani turizam u Sokobanji i u toj grani privrede Srbije banja smeštena u kotlini izmedju sedam planina, kao sedam divova-čuvara, a broj sedam je biblijski simbol, prednjači u odnosu na ostala turistička mesta i banje u našoj zemlji i po svim pokazateljima poslednjih godina je neprikosnovena. Sokobanja danas raspolaže sa oko 17.000 ležajeva, a od tog broja 14.500 se odnosi na privatni smeštaj, koji je u prvoj deceniji 21. veka doživeo preporod. Apartmani, bez obzira da li su tipa studio, dvosobni i drugo, moderno su opremljeni, po ukusu zahtevnog turiste i čine da smeštaj i ambijent u njima bude kao onaj kod svojih kuća ili stanova. Privatni stanodavci u Sokobanji, kojih je oko 700 registrovanih, se zaista trude da udovolje svim prohtevima modernog gosta tako da pored udobnog apartmanskog, sokobanjskim gostima ponudjuju smeštaj u sobama prve, druge i treće kategorije, sa naznakom da je ovih poslednjih sve manje. Hoteli u Sokobanji, ima ih pet, raspolažu sa oko 2.500 ležajeva i takodje se trude da prateći nove trendove izadju u susret svakom gostu, bez obzira da li je domaći, koji svoju otadzbinu naziva Srbija, ili je inostrani i izgovara Serbia! Specijalna bolnica "Sokobanja" , u zargonu nazvana i poznata pod imenom "Novi zavod", je polovinu svog smeštajnog kapaciteta, oko 200 ležajeva, prilagodila hotelskim uslovima i korisnicima usluga, pored prevencije i poboljšanja zdravstvenog stanja, dočarava boravak kao u hotelu visoke kategorije.

Najposećenije turističko banjsko mesto u Srbiji je svakako Sokobanja koja iz godine u godinu beleži veliki porast po posećenosti a i po izdatim vaučerima za odmor u Srbiji. Sokobanja apartmani su verovatno pored Sokobanja smestaj najtražaniji pojam na GOOGLE kada je u pitanju pretraga turističkih pojmova.

Sa razvojem turizma poslednjih godina i težištem lokalne samouprave da Sokobanja postane mondensko mesto, kao što je bila nekada, sve veće je interesovanje za nekretnine u Soko Banji, bilo da su to placevi, stare gradjevine i kuće ili novogradnja. Sve je na prodaju tako peva jedan pevač i to je moto vlasnika nekretnina i svako od njih traži povoljnijeg kupca i višu cenu i svako bi hteo više, ali cene još uvek odredjuju tržište i podneblje i možemo reći da su cene nekretnina u Sokobanji prihvatljive za svakog zainteresovanog, ako želi nešto da kupi u Sokobanji i postane njen žitelj, a ne samo posetilac desetak dana u godini!

Sokobanja, Soko Banja, Aleksinačka Banja, Banja itd. kako je kroz protekla vremena nazivana, ponosni je vlasnik Bogom datih čari, kojih retko koje mesto na planeti poseduje! Kada u proleće vidite nabujalu Moravicu, olistale gore u okruženju, kada iznad vaših glava zaklikće soko i na brdu Koviljača ugledate procvetale Ozrenske božure, vaša srca dragi nam gosti kucaće samo u jednom i u ujednačenom ritmu: Soko Banja, Sokobanja, Soko-banja...

Vidimo se u banji nad banjama - SOKOBANJI !

SOKOGRAD

Sokograd je nekada bio bastion Rimljana. Nastao je u periodu Justinijana za odbranu od Avara i Slovena od I do VI veka. Pominje se u vreme Stevana Nemanje oko proterivanja bogumila i tada je prvi put razaran. Na njegovim temeljima u XIV veku sagradjena je potpuno nova tvrdjava koja nije imala dug vek. Obnovljen ostaje u sastavu srednjevekovne Srbije do 1413. godine, kada ga Bajazitov sin Musa Kesedžija konačno razara.

Tvrdjava Sokograd se sastojala iz dva grada: donjeg, koji je izgradjen na mestima kojima se lako moglo prići i gornjeg koji je bio na vrhu grebena. Grad je bio vrlo razudjen i velikih razmera. Ime za Sokograd dolazi od nekadašnjih sokolara, koji se pominju i u našim srednjevekovnim izvorima. Sokolari su umesto drugih dažbina davali sokolarinu i za vreme srpske srednjevekovne države, kao i za vreme pod turskom okupacijom.

LEGENDA O SOKOBANJI

Nekad, u vremena davna, silan velmoža gospodar tvrdog Soko-grada, jahaše kotlinom. Odjednom, smrači se nebo nad Ozrenom, sevnu munja sa Oštre čuke. Pa, grunu grom i zadrhta zemlja sve do Šiljka na surom Rtnju. Poskoči uplašeni hat, jahač pade s njega i izgubi svest. Kada se gospodar Soko-grada osvesti, učini mu se da su mu sve kosti polomljene. Nije mogao na noge da se osloni. Ležao je tako i čekao smrt. Iznenada, začu klokot vodenog ključa. Polako i bolno se pridiže, da se bar žedan od sveta ne rastavi. Kad velmoža prvi gutljaj vode, s dotle vrela nepoznatog, popi, u glavi mu se namah sve razbistri. Kad desnicu ruku u vodu stavi, snaga u njoj ožive. Kad to gospodar tvrdog Soko-grada vide, onako u odelu gospodskome, okupa se u kladencu, ozdravi odmah, pa se orno vrati u tvrdi grad. Odmah naredi da se kuća nad izvorom digne. Zamalo proču se glas o vodi isceliteljici na sve četiri strane sveta. Sa svih strana navali kljasto i bogaljasto - oni što im duša u nosu bejaše, da na ključu vode vidarice melem svojim boljkama potraže. Ozdraviše mnogi od vode u kotlini medju Ozrenom i Rtnjem. Oni što su najviše bolni bili, tu i domove podigoše.

Sokobanja je dobila ime po Sokogradu koji se još nazivao i Sokolac, Sokolica i Sokolnik.